| Puslapiai : Ankstesnis 1 [2] 3 4 5 . . . 13 Sekantis |
|
SANYA
|
#1
|
Posts: 4160
03. Lap 2006. 17:44:51
|
RELIGIJA & VI
Da li ste religiozna osoba ?
U primeru da jeste ili niste, mozete da se slobodno izjasnite oko Vasheg izbora, zbog cega DA/NE .
To bi bio mali uvod ...
Idemo dalje ...
Kakav stav imate prema osobama druge veroispovesti, da li Vam smetaju te razlike?
I za kraj ne bitno shta je ko po veroispovesti, interesuje me, shta mislite, da li se vechina stvari iz tih velikih verskih knjiga koje su temelj nekih vjera, da li u njima postoje stvari koje su pominjate kao neshto nepozeljno a da se ipak usprkos tome neke verske ustanove okorishcavaju na racun zabranjenih stvari...
Da bude razumljivo ovo pomenuto, za primer cu dati neshto iz "hrishcanstva"...
Za sve obrede verski objekat dobije pare, i za krshtenje dece, i za crkvenu svadbu pa i na kraj krajeva ia za sahrane...
Da li je ipak moralno, da se zaradjuju pare na osnovu mrtvih dusha?
Ili ako se bacimo malo na RKC(rimokatolicku crkvu) kod njih je po nekim crkvama prisutno nasilje tz. "pedofilija" posto je i dan danas prisutno, recimo da ti svesteniki ne mogu pomoci pojedincima sa bolesnim nagonom na decu , kako mozeju onda pomoci ostalim vernicima van crkve?!
Pozdrav
-----------------
(¨`•.•´¨) Always
`•.¸(¨`•.•´¨) Keep
(¨`•.•´¨)¸.•´ Smiling!
`•.¸.•´
|
|
|
matis
|
#16
|
Posts: 266
13. Lap 2006. 01:10:59
|
B U D I Z A M
GREJEM NOGE,
SEDIM ZAVALJEN U STOLICI,
CITAM OVO STO SI NAPISALA,
LEPO MI JE...
-----------------
MIROVANJE I POKRET
|
|
|
SANYA
|
#17
|
Posts: 4160
13. Lap 2006. 19:12:28
|
da nastavim gde si stao  
...meni je uvek "skoro" lepo ...
-----------------
(¨`•.•´¨) Always
`•.¸(¨`•.•´¨) Keep
(¨`•.•´¨)¸.•´ Smiling!
`•.¸.•´
|
|
|
SANYA
|
#18
|
Posts: 4160
13. Lap 2006. 19:15:59
|
...
B___U___D___I___Z___A___M
Budizam je jedna od tri velike svetske religije koja je nastala na tlu sjeverne Indije prije više od 2500 godina.
OSNIVAÆ BUDIZMA
Osnivaè budizma, ili po njegovim vlastitim rjeèima onaj koji je ovo uèenje samo nanovno otkrio, je Šakyamuni Buddha. Buddha nije osobno ime veæ titula koja oznaèava budnog ili probuðenog, onog koji se probudio iz sna o životu i koji stvarnost vidi onakvu kakva ona zaista jest. Prije nego što je kroz svoje duhovno pregnuæe stekao taj naziv, Buddha je nosio ime Siddhartha Gautama, a roðen je kao kraljeviæ u malom kraljevstvu Šakya. Odatle nam dolazi prvi dio njegova kasnijeg imena, Šakyamuni ili utihnuli mudrac plemena Šakya.
-----------------
(¨`•.•´¨) Always
`•.¸(¨`•.•´¨) Keep
(¨`•.•´¨)¸.•´ Smiling!
`•.¸.•´
|
|
|
SANYA
|
#19
|
Posts: 4160
13. Lap 2006. 19:26:36
|
_BUDIN NAUK_
Budizam, Buddhin nauk ili kako ga sami budisti nazivaju Buddhadharma je uèenje o duhovnom probuðenju.
To je uèenje koje je nastalo na temelju Buddhinog izravnog iskustva probuðenja ili uvida u pravu prirodu života i predstavlja detaljno opisan put koji do njega vodi.
I pored izuzetnog bogatstva i velike raznolikosti škola, uèenja, metoda i praksi koje krase budistièku tradiciju, a koja su nastajala i razvijala se kroz mnoga stoljeæa i razlièite kulture, poruka budizma je i danas vrlo jasna, i podjednako relevantna za naše iskustvo života kao što je to bila i prije više od 2500. godina.
Proèitamo li neke od Buddhinih govora upuæene njegovim uèenicima, ili neke od razgovora koje je vodio, vidjet æemo da su pitanja na koja je Buddha odgovarao u osnovi ista ili vrlo slièna pitanjima koja i mi danas postavljamo.
Budizam se tako smatra univerzalnim uèenjem koje nije odreðeno stranom svijeta s koje dolazi, veæ koje se obraæa èovjeku i onome što je u njegovom životu temeljno i neovisno o njegovoj geografskoj, etnièkoj, kulturnoj ili društvenoj pripadnosti. Uzimajuæi nezadovoljstvo kao i èovjekovu vjeènu težnju za sreæom i sigurnošæu kao zajednièki nazivnik svekolikog ljudskog iskustva, Buddha je ukazao na uzroke nezadovoljstva, ustanovio da je te uzroke moguæe ukloniti i pokazao put kojim je to moguæe uèiniti.
Buddhin Plemeniti put moralnosti, meditacije i mudrosti nije promijenio samo živote onih koji su ga aktivno upražnjavali, veæ se njegov utjecaj odrazio i na sva ostala podruèja društvenog i kulturnog života zemalja u kojima se budizam udomaæio.
Budizam je u svakoj od njih širio duh nenasilja, tolerancije, prijateljstva, blagonaklonosti, poštovanja prirode i ostalih oblika života.
Temeljna shvaæanja Buddhinog nauka su vrlo izravna i upotrebljiva u praksi.
Loša i nepovoljna djela koja èinimo nisu posljedica naše izvorno zle prirode, veæ dolaze iz neznanja. (zato ja kazem da je budali greh zameriti) 
Iz neznanja o prirodi života
nastaju pohlepa i odbojnost,
a iz njih svi ostali jadi poput ljutnje,
želje za povreðivanjem,
straha,
zavisti,
ljubomore,
prianjanja,
nestrpljenja i uznemirenosti koji ljudski život u osnovi èine nesigurnim,
teškim,
bolnim, a ljudske odnose neskladnima i zamršenima.
(sad imate dva dupla razloga, zasto osobi kokoshiji pameti i zlochkastog duha ne treba zamerati na pocinjenim glupostima) 
Da bi izašli iz ovog stanja duboke uronjenosti u tokove života èije kretanje èesto ne razumijemo i nad kojima imamo vrlo malu ili nikakvu vlast, budizam nas upuæuje kako smirivanjem uma, razvijanjem svjesnosti i razumijevanja, te njegovanjem pozitivnih emocija uzeti konce života u vlastite ruke.
Drugim rijeèima, da bi uopæe zapoèeli duhovni razvoj èiju kulminaciju budizam vidi u ostvarenju budastva, trebamo prije svega postati autentièno ljudsko biæe.
To znaèi izgraditi
samopouzdanje,
objediniti energiju,
osvijestiti prirodu svojeg djelovanja i njegove posljedice, odnosno usvojiti odreðena moralna naèela vladanja i imati jasnu viziju svojeg daljnjeg duhovnog razvoja.
To takoðer znaèi otpuštanje mnogih nepotrebnih napetosti i strepnji i poèetak jednog slobodnijeg, skladnijeg, smislenijeg i sretnijeg života.
Takvo postignuæe nije dalek i nedostižan ideal, njemu vode veæ prvi koraci na Buddhinom putu moralnosti, meditacije i mudrosti.
Kao što izreka kaže - kao što veliki ocean na površini, u sredini i na dnu ima samo jedan okus, okus soli, tako i Dharma na poèetku, u sredini i na kraju ima samo jedan okus, okus osloboðenja.
-----------------
(¨`•.•´¨) Always
`•.¸(¨`•.•´¨) Keep
(¨`•.•´¨)¸.•´ Smiling!
`•.¸.•´
|
|
|
SANYA
|
#20
|
Posts: 4160
13. Lap 2006. 19:31:35
|
Budizam nije religija u onom uobièajenom smislu te rijeèi, jer Buddha nije bio ni bog ni prorok ni mesija.
Budizam ne nudi uèenje u koje treba vjerovati, niti njegova filozofija služi produbljavanju znanja o stvarnosti samo tog znanja radi.
Budizam radije upuæuje na to što èiniti, omoguæujuæi tako stvarnu i cjelovitu promjenu.
Kao što je rekao Buddha, kada je netko pogoðen strijelom njemu nije najpreèe saznati tko je tu strijelu odapeo, iz koje je kaste, od kakvog je drveta izraðen luk - najpreèe je strijelu izvaditi i spasiti život.
Bez obzira na to što budistièka misao nerijetko seže do iznimnih dubina, ona ni u jednom trenutku ne gubi niti napušta tu osnovnu svrhu.
Sredstva filozofije su rijeèi, logika i razum.
Budizam, služeæi se tim sredstvima, vodi iskustvu koje je onkraj rijeèi, onkraj logike i onkraj razuma, vodi nas istini o prirodi stvarnosti same koja nadilazi sva gledišta, pa èak i ona koje sam budizam drži ispravnima.
To je iskustvo potpune slobode od patnje i svih oblika uvjetovanosti, iskustvo u kojem se otkriva naša prava priroda neuvjetovane mudrosti i bezgraniènog suosjeæanja.
-----------------
(¨`•.•´¨) Always
`•.¸(¨`•.•´¨) Keep
(¨`•.•´¨)¸.•´ Smiling!
`•.¸.•´
|
|
|
SANYA
|
#21
|
Posts: 4160
13. Lap 2006. 20:09:44
|
Èetiri plemenite istine su jedno od temeljnih uèenja budizma:
1. Dukkha: u životu je neizbježno iskustvo trpnje i frustracije;
2. Samudaya: iskustvo trpnje nastaje zbog pogrešno usmjerene žudnje, uvjetovane neznanjem;
3. Nirodha: sloboda od pomuæene žudnje vodi prema svršetku trpnje;
4. Marga: sloboda se može naæi slijeðenjem osmerostruke staze, koju je iznio Buddha.
Èetvrta plemenita istina je osmerostruka staza:
1. ispravno gledište
2. ispravna namjera
3. ispravan govor
4. ispravan èin
5. ispravan život
6. ispravan napor
7. ispravna usredotoèenost
8. ispravna svjesnost
Uèenje budizma nalazi se i u zbiru svetih spisa koji se zovu “tri košare” ili Tripitaka:
Vinaya Pitaka govori o redovnièkoj disciplini;
Sutra Pitaka govori o doktrini, npr. o zakonitostima karme i duhovnog buðenja;
Abhidharma Pitaka govori o skolastièkoj doktrini.
Pagoda Shwedagon u Rangoonu jedan je od najstarijih budistièkih hramova, pokrivena je zlatom i natkrita “kišobranom” s više o 4000 dijamanata.
Zlatna je pagoda poznata jer se u njoj nalazi Buddhina kosa, sandale i obuæa, a smještena je u dobro oèuvanim podrumima.
-----------------
(¨`•.•´¨) Always
`•.¸(¨`•.•´¨) Keep
(¨`•.•´¨)¸.•´ Smiling!
`•.¸.•´
|
|
|
spajalica
|
#22
|
Posts: 4
20. Lap 2006. 22:22:09
|
ti bas insistiras,a? 
|
|
|
matis
|
#23
|
Posts: 266
20. Lap 2006. 23:02:54
|
Lepo napisano o Budizmu,naucio sam i ono sto nisam znao,i ako
mi je to bila diplomska tema,posebno Zen budizam.
Zamolio bih te da napises o Gnosticizmu,ako imas dobar
izvor podataka.Nije religija,ali je prisutan.
-----------------
MIROVANJE I POKRET
|
|
|
SANYA
|
#24
|
Posts: 4160
21. Lap 2006. 13:32:41
|
Spajalice govorish li ti neshto u vezi diskusije, ili ... 
Matis ako je tako, onda bi nam ti trebao neshto vishe da kazes o budizmu  pa na kraj krajeva i o gnosticizmu, prema tome da nije religija, moglo bi se reci da i o tome mnogo znash ...
Sad bi ja trebala neshto da se nauchim 
-----------------
(¨`•.•´¨) Always
`•.¸(¨`•.•´¨) Keep
(¨`•.•´¨)¸.•´ Smiling!
`•.¸.•´
|
|
|
matis
|
#25
|
Posts: 266
21. Lap 2006. 15:32:12
|
Z E N B U D I Z A M
Zen budizam je vrlo jednostavan i zbog toga i u svojoj jednostavnosti lep.Medjutim tesko ga je recima opisati,jer
izmice racionalnom shvatanju,i kao za sve sto je tesko objasniti
recima,koriste se druge forme izrazavanja,meditacija,kaligrafija,
razne borilacke vestine,ikebana...sve ovo sa pridevom japanski.
Sustina zen budizma je dozivljaj istine o samome sebi i to nije
onaj misaoni dozivljaj o sebi,nego u tome dozivljaju ucestvuje
celo telo.Taj dozivljaj se naziva satori,prosvetljenje,kome na
kraju krajeva tezi i svako upraznjavanje religije.Pauza.
-----------------
MIROVANJE I POKRET
|
|
|
SANYA
|
#26
|
Posts: 4160
21. Lap 2006. 16:26:37
|
Khmm interesantno...
Dozivljavati istinu o sebi, mislish odbaciti iluzije o sebi to jest prosvetljavanje, zar ne 
-----------------
(¨`•.•´¨) Always
`•.¸(¨`•.•´¨) Keep
(¨`•.•´¨)¸.•´ Smiling!
`•.¸.•´
|
|
|
matis
|
#27
|
Posts: 266
21. Lap 2006. 16:43:05
|
Vec od malena nas uce o dualitetu nase okoline,sve je dobro i lose,
lepo i ruzno,dozvoljeno i nedozvoljeno,jednom recju crno ili belo,a
to mozda i nije istina,ili je istina u toliko koliko ce pomoci da se snadjemo u ovom svetu materije.Duhovni covekov deo time stvara
iluzorne predstave o sebi,kao o osobi koja je dobro savladala lekcije,vrlo uspesno razlikovanje,, crnoga od beloga,,a sta je izmedju,dali se iz toga zatvora cula,jer to su uglavnom culni dozivljaji,moze proviriti i sagledati ko smo u stvari.Zen budizam se
upravo hvata u kostac sa osnovnim covekovim bitisanjem,i mozda ste u pravu ako kazete da su to iluzije,proizasle iz cula,kojih se treba osloboditi.
-----------------
MIROVANJE I POKRET
|
|
|
matis
|
#28
|
Posts: 266
21. Lap 2006. 17:17:53
|
A,setih se necega vaznoga.ISKONSKE SLOBODE covekove.Ono po
cemu se razlikujemo od svega ostaloga na ovome svetu,pa i buducih klonova je ta sloboda.Vremenom se natalozilo puno toga,od totemizma,pa preko politeizma,,pa do danasnjih dana,monoteistickih.Sve je to negde natalozeno u secanjima,kolektivnim i licnim,i ima odredjene naboje u svesti,koji sa drugim osecanjima koje nosimo u sebi moraju da se izbruse kao dijamant.Iskreno da vam kazem ja volim i ugalj,istoga je porekla kao i dijamant,samo je druge strukture.
-----------------
MIROVANJE I POKRET
|
|
|
SANYA
|
#29
|
Posts: 4160
21. Lap 2006. 17:27:41
|
Nije to nista jednostavno bash...
-----------------
(¨`•.•´¨) Always
`•.¸(¨`•.•´¨) Keep
(¨`•.•´¨)¸.•´ Smiling!
`•.¸.•´
|
|
| Puslapiai : Ankstesnis 1 [2] 3 4 5 . . . 13 Sekantis |
|
You haven`t enough privilegies to reply in this forum.
|
